O NAMA

Zavod za unapređenje poslovanja – ZUP d.o.o. Beograd, je društvo sa višedecenijskim iskustvom i tradicijom u radu sa državnim organima i organizacijama. Međutim, društvo nije oduvek poslovalo pod ovim imenom, već je sa promenom društvenog sistema, zakonskih propisa, i u opšte vremena u kom je poslovalo, menjalo i svoje ime i delokrug rada.

Poslovanje Zavoda može se posmatrati u okviru više vremenskih perioda:

* 1953. – 1961.

* 1961. – 1971.

* 1971. – 1981.

* 1981. – 1991.

* 1991. – 2005.

Period 1953. – 1961. godine

Početak rada Zavoda vezuje se za 1953. godinu, kada je Vlada FNRJ, uviđajući značaj problematike produktivnosti rada u zemlji, formirala u okviru tadašnjeg Privrednog saveta, Upravu za unapređenje proizvodnje. Uprava, sa statusom organa, najviše se angažovala na izvršenju konkretnih zadataka koje joj je postavljao Privredni savet Vlade FNRJ. Zadaci su se pre svega odnosili na: praćenje kretanja u oblasti privrede, proučavanje problema kretanja nivoa produktivnosti, proučavanje faktora koji imaju uticaj na kretanje produktivnosti rada i razvoj privrede i posebno na podsticanje primene savremenih rešenja u oblasti proizvodnje i drugih aktivnosti u tadašnjim radnim organizacijama, a sve u cilju unapređenja produktivnosti rada i poboljšanja rezultata poslovanja.

Te iste godine, ukida se Uprava za unapređenje proizvodnje, a pri Saveznom zavodu za privredno planiranje, formira se Institut za proučavanje proizvodnosti rada. Januara 1954. godine, Institut menja ime u Institut za proučavanje produktivnosti rada, a zadaci rada i dalje ostaju nepromenjeni.

Oktobra meseca 1957. godine, Savezno izvršno veće Uredbom predviđa formiranje Saveznog zavoda za produktivnost rada kao upravne ustanove, u čiji delokrug rada spadaju poslovi u vezi sa proučavanjem i obradom pitanja iz oblasti produktivnosti rada i pripremanje materijala iz te oblasti za potrebe Saveznog izvršnog veća i saveznih organa uprave. U ovom razdoblju u Zavodu su održavani razni seminari, kursevi, konsultacije i predavanja na temu produktivnosti, na kojima su predavači bili domaći i strani stručnjaci. Inostrani stručnjaci su najčešće bili eksperti tehničke pomoći za pojedina pitanja iz oblasti produktivnosti. Od samog početka se velika pažnja posvećivala formiranju biblioteke, dokumentacionih materijala, filmoteke, koje su koristili ne samo saradnici Zavoda, već i mnogi naučni radnici i drugi stručnjaci. Od 1958. godine Zavod počinje da izdaje svoj redovni mesečnik za pitanja produktivnosti ”Produktivnost”. U to vreme je razvijena veoma korisna saradnja sa Evropskom agencijom za produktivnost (EPA) u Parizu. Aktivnost Instituta za proučavanje produktivnosti rada i Saveznog zavoda za produktivnost rada, finansirana je iz Saveznog budžeta.

Period 1961. – 1971. godine

Polovinom 1961. godine, Savezno izvršno veće donelo je Uredbu po kojoj Savezni zavod za produktivnost rada nastavlja sa radom kao samostalna ustanova pod nazivom Jugoslovenski zavod za produktivnost rada sa sedištem u Beogradu. Program rada Zavoda bio je utvrđen Uredbom, a njegovu unutrašnju organizacionu strukturu sačinjavale su četiri organizacione jedinice u okviru osnovne delatnosti (istraživanje; konsultacije; obrazovanje; izdavačko-publicistička) i četiri pomoćne organizacione jedinice (međunarodne veze; dokumentacija i biblioteka; tehnika koja je objedinjavala štampariju, kino-foto laboratoriju, filmoteku i laboratoriju za malu automatizaciju, merenje vremena, pokreta i sl.; zajedničke službe).

Period 1971. – 1981. godine

U ovaj period je kolektiv Zavoda ušao opterećen problemima vezanim za izmenjene potrebe SIV-a i drugih saveznih organa, s obzirom na decentralizaciju koja se u to vreme sprovodila u našem društvu. Od tadašnjih 29 zavoda za produktivnost (1 savezni – Jugoslovenski zavod za produktivnost rada, 6 republičkih, 2 pokrajinska i 20 na nivou tadašnjih srezova), preostala su pored našeg Zavoda, još dva (u Zagrebu i Ljubljani).

Vrlo teške godine proživljavao je Zavod 1971, 1972. i 1973, a tek 1974. godine njegova programska, organizaciona i kadrovska fizionomija pokazuje rezultate kakvi su se u prethodnom periodu priželjkivali.

Period 1981. – 1991. godine

1981. godine Jugoslovenskom zavodu za produktivnost rada se pridružuje Zavod za informacione sisteme, tako da se naziv Zavoda ponovo menja, ovog puta u Jugoslovenski zavod za produktivnost rada i informacione sisteme. Taj period karakterišu brojni seminari i svetovanja, održavani širom bivše SFRJ.

1989. godine Zavod pokreće časopis “Savetnik”, jedinstven na tadašnjim prostorima Jugoslavije po svojoj tematici, namenjen za finansije i računovodstvo društveno-političkih zajednica, njihovih fondova, organa i organizacija.

Kraj ove dekade doneo je još jednu promenu naziva preduzeća (1990. godine) u Jugoslovenski zavod za produktivnost, istraživanje i razvoj, a stagnacija i problemi u celoj privredi osećali su se veoma snažno i u radu Zavoda.

Period 1991. – 2005. godine

1991. godine, deo zaposlenih Zavoda sa tadašnjim rukovodiocem obrazovne delatnosti Miomirom Radovićem, sadašnjim direktorom Zavoda, odlučio je da se odvoji od matičnog Zavoda kao broda koji tone, a koji je nemoguće spasiti, i osnuje novo preduzeće sa istom delatnošću i delokrugom rada. Novo preduzeće osniva se pod imenom Zavod za unapređenje i rentabilnost poslovanja – ZUP, čime počinje i novo poglavlje u radu preduzeća.

Pod takvim nazivom preduzeće je poslovalo do nedavno, kada je nakon privatizacije u junu mesecu 2005. godine, kao društveno preduzeće, privatizovano, i prešavši u vlasništvo konzorcijuma zaposlenih, promenilo pravnu formu u akcionarsko, а zatim ubrzo u društvo sa ograničenom odgovornošću, pa je tako konačan naziv preduzeća danas Zavod za unapređenje poslovanja – ZUP d.o.o.

Delatnost preduzeća ostala je ista, okrenuta samo budžetu i budžetskim korisnicima. Časopis “Savetnik”, koji preko 35 godina pomno prati sva zbivanja vezana za rad državnih organa, i softver “Trezor”, po svojim karakteristikama jedinstven na našem tržištu, najvažniji su pokretači ZUP-a i oslonac za dalji razvoj preduzeća.